Naslov + svaka čast narodu Srbije!

"imate jednu stranu koja govori o nekakvoj agresiji, a imate drugu stranu koja govori o oružanoj secesiji" ...

Ukratko, u zadnjih deset godina plaće su se udvostručile, kvadrat novogradnje isto tako, dok su cijene stanova i kuća u Zagrebu općenito skočile više od 2,5 puta.

Kad u jednadžbu ubacimo rast plaća, tržište u cjelini je danas oko 30 % skuplje nego 2015.

Novogradnja je pritom ostala na otprilike istom omjeru, i dalje oko dvije prosječne plaće po realiziranom kvadratu. S tim da je novogradnja i 2015. bila skupa, pa to što je omjer ostao isti nipošto ne znači da je danas jeftina.

Gledajući priuštivost, prva polovica 2026. je za cjelokupno tržište najgora još od 2008. godine.

Ako gledamo samo novogradnju, u proteklih 15 godina jedino je 2022. trebalo izdvojiti više plaća za kvadrat nego danas.

Cijelu analizu, s detaljnim izvorom uz svaku brojku sam objavio na Kvadratku:
https://www.kvadratko.hr/hr/uvidi/trziste/cijene-novogradnje-i-place-u-zagrebu-kroz-25-godina

Podatke sam izvukao iz Statističkih ljetopisa Grada Zagreba, godišnjaka koji izlaze još od 1931.

Ako uočite neku grešku ili vam nešto ne štima, javite u komentarima pa popravimo ili pošteno prodiskutiramo.

Dajte neke zanimljive dogodovštine koje su vam se desile na ovom mjestu. Da li ce vam faliti ovo mjesto?

Potaknut natpisima o cijenama renoviranja kupaonice, evo da vam orijentacijski dam svježe podatke. Kupaonica 2 x 2,6 m, cca 5,2 m kvadratna. Renovirali smo sve, nove pločice, cijevi za vodu, cijevi kanalizacije, nova tuš kada, staklena stijena, nova školjka i kotlić, kupaonski ormarić, mješalice za vodu i sitni nosači i police, 6 kvadrata 40 x 40 cm podnih i 23 kvadrata zidnih 30 x 65 cm pločica, masa za fugiranje i ljepilo. Skidanje starih slojeva boje sa stropa, gletanje i ponovo bojanje. Cijene: -sav materijal za kupaonicu -1985 eura. Struja: novi kablovi, 2 utičnice, novi kupaonski prekidač, LED plafonjere 24 W, -89 eura. Cijevi: ppr cijevi za vodu, 2 glavna ventila, 4 kutna ventila i cijevi za kanalizaciju - 209 e. Gotova žbuka u vrećama 6 x 25 kg, 34 e. Grubi radovi -skidanje starih zidnih i podnih pločica odradili sami kao i gletanje. Dve kantice gotove glet mase 2 x 3 kg =9 e i 3 l boje 17 e. Cijene majstora: -vodoinstalater, 2 čovjeka za 1 cijeli dan i 2-3 sata drugi dan su odradili sve ugrubo i 1 dan za montažu školjke, umivaonika, tuš kabine, staklene stijene i mješalica- 820 e. Keramičar: - 2 djelatnika, poravnli podlogu poslje vodoinstalatera, poravnali i zidove kao pripremu za pločice, ljepili pločice 2 dana, poslje 2 dana isfugirali (3-4 sata) -800 e. Struju sam odradio sam jer mi je to struka. Ukupan trošak: cca 4 000 eura.

Vec godinama se borim sa mentalnim bolestima i ovisnoscu o drogama i alkoholu, no zadnjih par mjeseci non-stop koristim, dosla sam do dna i sutra se planiram javiti u jankomir za odvikavanje od droge. Zanimaju me iskustva. Je li odjel otvoren ili zatvoren? Smije li se pušiti? Smije li se imati mobitel/tehnologija?

Nisam mogao prošli vikend i malo sam možda zakasnio po pitanju boja.. Ipak zadovoljan posto sam se ranije ustao i praktički bio solo na stazi. Would repeat (što svako malo cinim niz godina).

Emisija Auto show, rubrika "Jura se fura" - epizoda sa Omodom 9 - 18:48 na yt videu

Kaj se događa sa zastavama i položajem zemalja? 😮‍💨

1. listopada 1944. godine partizani su oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. godine prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada Splita na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“.

Za obranu rajona Splita Nijemci su angažirali cijeli 892. pješadijski puk 264. pješadijske divizije s ojačanjima.Komandno mjesto puka bilo je u Klisu. Puk je imao tri bataljuna, svaki po četiri čete, ukupno 12 četa.
S Nijemcima oko Splita nalazili su se 3. i 26. ustaški bataljun 6. ustaške pukovnije, Oružničko zapovjedništvo, Župska redarstvena oblast, domobrani i mornari NDH, te 2. domobranski građevinski bataljun. Sve te snage bile su u njemačkoj borbenoj grupi Müller.
Tako je u Splitu i oko njega bilo više od 150 do 200 artiljerijskih cijevi zemaljske, obalne i protuzračne artiljerije. U protuzračnom i protudesantskom smislu Split je bio jedan od najbolje branjenih gradova. Za protuzračnu obranu angažirano je oko 80 protuzračnih topova i mitraljeza raznih kalibara, čak i protuzračni topovi od 88 mm, koji su se smatrali najboljim u Drugom svjetskom ratu. Obalni rub je branilo 11 njemačkih obalnih baterija. Tu su se nalazili i dalekometni topovi kalibra 152 mm.
Osim masovnog minsko-eksplozivnog zaprečivanja, Nijemci su u Splitu i oko njega planirali rušenje pojedinih objekata na komunikacijama, značajnih industrijskih objekata i važnijih zgrada. U tu svrhu u Split je 4. travnja 1944. iz Beograda došao njemački general Banzig, komandant inženjerije Grupa armija »F«, koji je s vojnim komandantima razmotrio sve mjere rušenja lučkih objekata i instalacija.

Dok su se jedinice NOV-a približavale Splitu, u gradu su bili svi na oprezu. Pod rukovodstvom Mjesnog komiteta KPH i Gradskog NOO-a, naoružane borbene i udarne grupe, članovi Partije i SKOJ-a, antifašisti i drugi rodoljubi, zajedno s ubačenim borcima Komande mjesta Split i onim domobranima i mornarima NDH koji su se priključili Narodnooslobodilačkom pokretu, čuvali su od rušenja i uništavanja najznačajnije objekte u gradu.
U Splitu je u 26. i 20. diviziju stupilo dragovoljno oko 700 domobrana, oružnika i mornara NDH. (Računa se da je oko 3000 vojnika vojske NDH u Dalmaciji tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.) Oni su s ostalim borcima pokazali veliku hrabrost, mnogi su odlikovani ratnim ordenjem, a neki su postali časnici i dočasnici Titove armije i išli s dalmatinskim divizijama do Istre, Trsta i Soče.
Politički je oslobođenje Splita značilo jednu od velikih pobjeda u završnoj ofenzivi NOVJ, sa snažnim političkim efektom, ne samo u Dalmaciji nego i u Jugoslaviji. Prije Splita konačno je oslobođeno samo nekoliko gradova Jugoslavije, kao što su Beograd, Niš i Novi Sad. Prema tome, Split je jedan od prvih većih gradova Jugoslavije koji su konačno oslobođeni, i to bez učešća ikakvih snaga sa strane. Split je oslobodilo sami NOV. Prisustvo jedne britanske baterije na Braču može se pri tome zanemariti.
Oslobođenje Splita imalo je svoje političko značenje s obzirom na ondašnju britansku politiku, naročito na Churhillovu preokupaciju balkanskim prostorom, i razne kombinacije o savezničkom iskrcavanju u Dalmaciji, pri čemu je Split trebao imati svoju posebnu ulogu.
Veliko je i vojno značenje Splita. Na prvom mjestu svojom pozicijom Split je snažno utjecao na ofenzivne napore 8. korpusa i Mornarice NOVJ, jer bez oslobođenja Splita nije se moglo zamisliti konačno oslobođenje ostalih krajeva Dalmacije i razvoj borbenih djelovanja prema Bosni i Lici. Zatim, Split je svojim ljudskim i materijalnim rezervama ojačao sposobnost 8. korpusa i Mornarice NOVJ za daljnju ofenzivu. Trebalo je, uostalom, što prije osloboditi Split i kao centar kopnenih i pomorskih komunikacija za ofenzivu prema unutrašnjosti i zapadnim krajevima Jugoslavije.

Izvor: Antifašistički VJESNIK

Zavrsila sam 3 godine i imam diplomu, prvostupnica ekonomije. Optimisticno sam upisala diplomski u Splitu međutim ja za to volje nemam. Nije stvar cak ni u lijenosti niti mislin da ja to ne mogu vec mi se jednostavno ne ide na predavanja od 4 sata sjedi i slusa o necemu sta nema veze s vezom, u glavi nekako kao da mi ej ta era zavrsila. Razmisljam o tome da se ispisem ali gdje da se zaposlin?! Ima li prvostupnika/magistara ekonomije koji su se zaposlili bez obzira na prijasnje radno iskustvo (ja ga imam kao sankerica/konobarica) koji su zadovoljno poslom i imaju visoku sansu za napredovanje u poslu? Jel iko isao na trainee program (npr F&B)? Ili je bolje da krenem od recepcije posto je bitan faktor i nudi sigurnu mogucnost napredovanja? Tezim uspjesnoj karijeri, spremna sam na rad, selidbe, ucenje iz prakse ali ne znam di i s cim da pocnem.

Uzeo bih ovdje 5 različitih primjera iz različitih krajeva svijeta za koje mislim da dijele istu važnu crtu i nadam se da će i naši političari učiti iz toga.

Spomenuo bih izbore za gradonačelnika NY, zadnje izbore za gradonačelnika Zagreba, parlamentarne izbore u Mađarskoj, predsjedničke izbore u Brazilu i sada parlamentarne izbore u Srbiji. Kandidati koji su pobijedili u tim izborima nisu baš politički bliski. Ali svi su dobili svoje izbore temeljem aktivne i POZITIVNE politike. Mamdhani sa modernom verzijom sewer socijalizma, Tomica kao reformator učmalog sustava, Magyar kao moderni političar desnice nasuprot doslovnom oligarhu, Lula kao predstavnik malih ljudi i industrijskih radnika, i na kraju Studentska lista kao pokret maldih ljudi koji odbijaju da sustav radi protiv građana. Znači nisu samo grintali kako ovi na vlasti ništa ne valjaju. Ponudili su jako puno optimizma i rješavanje konkretnih problema. Volio bih da se ta ideja stavi u praksu i na nadolazećim izborima u Hrvatskoj.

Na temelju zadnje Tomaševićeve pobjede koju spominjem očito je da taj koncept radi i kod nas. Također je očito da postoji tendencija da se tako nešto napravi. Ali u svoj trenutnoj ljutnji zbog svih skandala kojima smo bombardirani kao da se ta ideja izgubila. A bojim se da samo bijes neće biti dovoljan. Potrebno je tu energiju usmjeriti u nešto novo i konstruktivno.

Nadam se zato da ako političari lurkaju na ovom subu da će početi uskoro graditi svoje programe i osobne brendove na pozitivi i novim idejama. Također, da će tu energiju širiti danonoćno po cijeloj državi kako bi u svaku izbornu jedinicu došla svijest i osjećaj da je pozitivna promjena moguća.

Bok! Za sve koji uče njemački zbog posla, Ausbildunga ili preseljenja: napravio sam igru u kojoj se pogađa der, die ili das. Preko 2300 riječi od A1 do B1, sve izgovoreno, sučelje na hrvatskom. Besplatno je.

https://panderdiedas.com/hr/

Vremenske zone su otprilike povučene tako da lokalno vrijeme više-manje odgovara sunčanom vremenu.

U središnjoj Europi sunčano podne je oko 12:00 tokom zime, dok ljeti sunčano podne pada oko 13:00.

Zato postoje CET i CEST vremenske zone:

- Central European Time

- Central European Summer Time

a ne postoji "Central European Winter Time".

Thanks for coming to my TED talk.